ŠkoljkeDagnja

Mytilus galloprovincialis

Dagnja ili pidoča, pizdica, kućica, kunjka, pajić, uš,ušenak ;

tijelo dagnje, odnosno njena ljuštura, ima oblik izdužena trokuta, s jednim ovalnim i drugim zašiljenim krajem. Izvana je crna ili tamnoplava, glatka, ali često obrasla morskim raslinjem, dok je iznutra srebrnoplava. Ljušture su simetrične, s oštrim rubovima. Velika je oko 6 centimetara, a neke narastu i do 15 centimetara. Rastu u grozdovima pa ih nije teško sakupiti.

Dagnja je naša najrasprostranjenija i najpoznatija školjka. Nalazimo je duž cijele naše obale, najviše u zoni plime i oseke, ali i na većoj dubini, no nikada dublje od 30 metara.

Najbrojnije kolonije na našem moru se nalaze u Karinskom i Novigradskom moru, Limskom kanalu, Šibenskom zaljevu i kanalu, te u Malostonskom i Pulskom zaljevu

Latinski naziv

Mytilus galloprovincialis

Najveća dužina

do 15 cm

Životni vijek

do 2 godine

Preporuka zbog

Meso dagnje ima 1 posto masti, 5 posto ugljikohidrata, 10 posto bjelančevina, 2 posto anorganskih sastojaka i 82 posto vode pri čemu neto mesa ima 17 do 20 posto. Zbog svoje tako visoke hranidbene vrijednosti, otpornosti i plodnosti, dagnja se na naš

Dagnja

Dagnja se hrani filtriranjem mora, pri čemu dnevno može isfiltrirati i do 70 litara mora.

Dagnja se često brka s jestivom klapavicom (Mytilus edulis), što zapravo nije čudno budući da su morfološke razlike između ove dvije vrsta uistinu vrlo male. Razlikovati ih se zapravo može po nekoliko sitnijih detalja.Tako je kod klapavice rub plašta žućkast, dok je kod dagnje tamno ljubičast. Osim toga klapavica ima i plavkaste zareze na ljušturi koje ne nalazimo ni kod jedne druge vrste iz ove obitelji, dok je i odnos dužine i visine ljušture niži nego u dagnje. 

/