Jedan od poznatijih rakova u Hrvatskoj, jastog,nazvan i prug, s dugom poviješću izlova i velikom važnošću u današnjem ribarstvu. Jastozi se najviše love na obalama srednjeg i južnog Jadrana.  Duguljast je a pri glavi ima velika šarena ticala kojima prikuplja informacije o okolišu. Tamno crvenkastih je boja, oklopljen čvrstim i bodljikavim oklopom. Oklop završava repom lepezastog oblika. Nema toliko velika kliješta poput hlapa. Kliješta su mu sitna a služe mu za prikupljanje hrane. 

Danju se jastog skriva u kamenitim procjepima na dubini od 5 do 150 m, a u vrijeme noćne mjesečine izlazi u potrazi za hranom. Hrani se algama, morskim crvima, drugim vrstama rakova pa čak i strvinama.

Oklop jastoga se ne može širiti pa se zbog toga presvlače u određenim periodima kako bi mogli nesmetano rasti. Kad oklop postane previše mekan, jastog izbjegava hranjenje i povlači se u rupe u kojima je van domašaja predatora.

Jastozi imaju štetne bakterije prirodno prisutne u svome tijelu. Nakon što je jastog mrtav te bakterije brzo se množe i oslobađaju toksine koji se ne mogu uništiti kuhanjem. Stoga ljudi smanjuju rizik trovanja hranom tako da kuhaju jastoga dok je još živ.